Mentalno zdravlje: Mitovi, činjenice i kako započeti brigu o sebi

Mentalno zdravlje je jedan od najvažnijih, a ipak često zanemarenih aspekata našeg ukupnog zdravlja. Mnogi ljudi smatraju da se briga o mentalnom zdravlju odnosi samo na osobe koje imaju ozbiljne poremećaje, ali ipak - istina je mnogo složenija. 

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, približno 1 od 4 osobe na svijetu barem jednom u životu doživi neki oblik mentalnog poremećaja. Iako se ta brojka može činiti visokom, važno je naglasiti da mentalni problemi nisu nešto čega se treba sramiti, niti su znak slabosti. Naprotiv, mentalno zdravlje je temelj za cjelokupno zdravlje, jer utječe na naše ponašanje, emocije, odnose i sposobnost suočavanja sa svakodnevnim izazovima.

Postoje mnogi mitovi o mentalnom zdravlju koji uzrokuju nesporazume i negativne stavove prema osobama koje se suočavaju s takvim problemima. Zbog predrasuda i straha, ljudi često ignoriraju simptome ili ne traže pomoć kada im je najpotrebnija. 

U društvu u kojem je brz tempo života, stalni stres i pritisak na posao i porodicu svakodnevni, mnogi ne prepoznaju kako stres može ozbiljno utjecati na njihovu mentalnu ravnotežu. 

Ovaj članak će demistificirati najčešće mitove o mentalnom zdravlju, razjasniti temeljne činjenice i dati konkretne savjete o tome kako možemo početi brinuti o sebi kako bismo očuvali svoje mentalno zdravlje i smanjili stres.

Mitovi o mentalnom zdravlju 

Mitovi o mentalnom zdravlju su i dalje prisutni u mnogim društvima, a oni često sprečavaju ljude da prepoznaju vlastite poteškoće i traže pomoć. Zbog ovih pogrešnih uvjerenja, mentalno zdravlje često ostaje tabu tema, a oni koji se suočavaju s mentalnim smetnjama često osjećaju stigmu i strah od osude. Razbijanje tih mitova ključno je za bolju razumijevanje mentalnog zdravlja i njegovu normalizaciju.

Mit 1: "Mentalni problemi su znak slabosti."

Jedan od najčešćih mitova o mentalnom zdravlju je da su mentalni problemi znak slabosti ili nesposobnosti da se nosimo sa životnim izazovima. 

Ovo je potpuno netačno. Mentalni poremećaji, poput anksioznosti, depresije ili posttraumatskog stresnog poremećaja, nemaju nikakve veze sa slabostima ili manjkavostima karaktera. U stvarnosti, oni su rezultat složenih bioloških, psiholoških i socijalnih faktora. 

Genetika, hormonske promjene, trauma, stres i okolni faktori mogu značajno utjecati na našu mentalnu ravnotežu. Nema ničeg slabog u tome što osoba traži pomoć ili podršku; naprotiv, to je znak snage i hrabrosti.

Mit 2: "Svi koji imaju mentalne probleme trebaju lijekove."

Mnogi ljudi smatraju da je lijek uvijek neophodan za liječenje mentalnih problema, no to nije uvijek slučaj. Iako lijekovi mogu biti korisni za liječenje određenih mentalnih poremećaja, poput depresije ili anksioznosti, postoje i druge učinkovite metode terapije koje ne uključuju terapiju s lijekovima. 

Psihoterapija, kao što je kognitivno-bihevioralna terapija (KBT), može biti izuzetno učinkovita u liječenju mentalnih smetnji. Tehnike poput meditacije, vođenja dnevnika, mindfulnessa i tjelesne aktivnosti mogu značajno pomoći u smanjenju simptoma i poboljšanju općeg mentalnog zdravlja. 

Svaka osoba je jedinstvena, stoga je važno odabrati pristup koji je najbolji za nju.

Mit 3: "Mentalni problemi su rijetki."

Jedan od velikih mitova je da su mentalni problemi rijetki i da se to događa samo malom broju ljudi. 

Statistike, međutim, govore drugačije. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 1 od 4 osobe na svijetu doživi mentalni poremećaj u nekom trenutku života. U SAD-u, više od 50 miliona ljudi svake godine pati od nekog oblika mentalnog zdravlja, uključujući depresiju, anksioznost, poremećaje prehrane i posttraumatski stresni poremećaj. 

Ove brojke pokazuju da su mentalni problemi daleko češći nego što mnogi misle, a njihova prevalencija samo potvrđuje važnost brige o mentalnom zdravlju.

Mit 4: "Ako nisam u depresiji, nemam problema s mentalnim zdravljem."

Mnogi ljudi smatraju da su jedini mentalni problemi ozbiljne depresije, ali stvarnost je mnogo složenija. Depresija je samo jedan od mnogih mentalnih poremećaja koji postoje. Osobe koje nemaju depresiju, ali se suočavaju s anksioznošću, stresom, niskim samopouzdanjem ili emocionalnom iscrpljenošću također imaju problema s mentalnim zdravljem. 

Mentalno zdravlje obuhvata širok spektar emocija, ponašanja i stanja, od anksioznosti i stresa do poremećaja poput OCD-a (opsesivno-kompulzivnog poremećaja) i PTSP-a (posttraumatskog stresnog poremećaja). Razumijevanje da mentalno zdravlje nije samo pitanje depresije, već cijelog spektra emocionalnih i psihičkih smetnji, pomaže u smanjenju stigme i povećava svijest o važnosti brige o sebi.

Uz pravu edukaciju i podršku, možemo pomoći onima koji se suočavaju s mentalnim problemima da prepoznaju simptome, potraže pomoć i poboljšaju svoje emocionalno stanje.

Činjenice o mentalnom zdravlju

Mentalno zdravlje je izuzetno važan dio našeg ukupnog zdravlja, a činjenice koje ga prate često nisu dovoljno istaknute u društvu. 

Iako se mentalni problemi i dalje smatraju tabu temama u mnogim kulturama, važno je razumjeti da mentalne bolesti nisu nešto čega treba biti stid. One su ozbiljna zdravstvena pitanja koja zahtijevaju pažnju, razumijevanje i adekvatnu podršku.

Mentalne bolesti nisu nešto čega treba biti stid

Jedan od najvećih izazova u društvu je stigma koja okružuje mentalno zdravlje. Ljudi često skrivaju svoje probleme ili se ne usude potražiti pomoć zbog straha od osude. Mentalne bolesti nisu nešto čega bi se ljudi trebali sramiti. One su poput bilo koje druge bolesti, poput dijabetesa ili srčanih problema, i zahtijevaju medicinsku pomoć i podršku. 

Važno je da shvatimo kako mentalno zdravlje uključuje biološke, psihološke i socijalne čimbenike koji mogu utjecati na bilo koga. Učenje o mentalnim poremećajima i razbijanje predrasuda može pomoći da ljudi prepoznaju da nisu sami i da postoji pomoć.

Prevencija i rano prepoznavanje simptoma

Ključnih činjenica o mentalnom zdravlju je da prevencija ima ogromnu ulogu u očuvanju mentalne ravnoteže. Rano prepoznavanje simptoma mentalnih poremećaja može spriječiti ozbiljnije probleme u budućnosti. 

Na primjer, ako osoba počne primjećivati simptome poput nesanice, prekomjernog stresa, smanjenog interesa za aktivnosti koje su joj prije bile ugodne ili izbjegavanja društvenih interakcija, to mogu biti prvi znakovi da nešto nije u redu. 

Ako se simptomi prepoznaju i adresiraju na vrijeme, moguće je spriječiti razvoj ozbiljnijih poremećaja poput depresije ili anksioznosti. Psihoterapija, meditacija, fizička aktivnost i zdrav način života mogu značajno pomoći u prevenciji.

Podrška porodice i prijatelja

Niti jedan čovjek ne bi trebao biti sam u suočavanju s mentalnim problemima. 

Podrška porodice i prijatelja igra ključnu ulogu u procesu oporavka. Iako profesionalna pomoć, kao što je psihoterapija ili lijekovi, mogu biti ključni za liječenje, emocionalna podrška i razumijevanje od strane bliskih osoba može biti jednako važna. Ljudi koji imaju snažnu mrežu podrške porodice i prijatelja obično se brže oporavljaju od mentalnih problema, jer osjećaju manje izolacije i stresa. Razgovori, podrška u teškim trenucima i čak mala djela ljubaznosti mogu značajno olakšati proces suočavanja s mentalnim smetnjama.

Emocionalno zdravlje i njegova povezanost s fizičkim zdravljem

Emocionalno zdravlje i fizičko zdravlje nerazdvojno su povezani. Osobe koje se suočavaju s emocionalnim problemima, poput stresa, tjeskobe ili tuge, imaju veći rizik od razvoja fizičkih bolesti. 

Na primjer, hronični stres može povećati rizik od srčanih bolesti, hipertenzije, pa čak i oslabljenog imunološkog sistema. S druge strane, zdrav fizički način života, uključujući redovno vježbanje i zdravu prehranu, može poboljšati mentalno zdravlje. Kroz fizičke aktivnosti oslobađaju se endorfini, hormoni sreće koji pomažu u smanjenju stresa i tjeskobe. Briga o emocionalnom zdravlju također znači brigu o fizičkom zdravlju.

Kako započeti brigu o sebi

Briga o sebi postala je bitan element održavanja mentalnog zdravlja, no mnogi ljudi zanemaruju važno pitanje kako se zapravo brinuti o svom umu i tijelu. Započeti s brigom o sebi ne mora biti komplicirano ni vremenski zahtjevno – malim promjenama u svakodnevnim navikama možete značajno poboljšati svoje mentalno zdravlje i smanjiti stres. U nastavku pišem o konkretnim savjetima koje možete odmah početi primjenjivati u svom životu.

1. Razviti dnevnu rutinu za brigu o sebi – meditacija, joga, svjesnost

Jedan od najvažnijih koraka u brizi o mentalnom zdravlju je razvijanje svakodnevnih navika koje umanjuju stres i podstiču osjećaj unutrašnjeg mira. Meditacija, joga i svjesnost su tri vrlo učinkovita načina za smanjenje stresa i poboljšanje mentalnog zdravlja.

Meditacija je odlična praksa koja pomaže smiriti um i smanjiti osjećaj tjeskobe. Možete početi s nekoliko minuta dnevno i postepeno povećavati vrijeme. Razmislite o korištenju aplikacija koje nude vođene meditacije, posebno ako ste početnik.

Joga također ima mnoge koristi za mentalno zdravlje jer spaja fizičku aktivnost s dubokim disanjem i opuštanjem. Čak i nekoliko jednostavnih položaja koje možete prakticirati svakodnevno može značajno utjecati na vašu ravnotežu.

Svjesnost podrazumijeva potpuno prisustvo u trenutku, bez prosuđivanja i ometanja. Prakticiranje svjesnosti može biti korisno u svim aspektima života – od obavljanja svakodnevnih zadataka do interakcije s drugima. Kada postanemo svjesni svojih misli, emocija i reakcija, lakše ih kontroliramo.

2. Tjelesna aktivnost – važnost vježbanja za mentalno zdravlje

Tjelesna aktivnost ne samo da poboljšava fizičko zdravlje, nego ima i izuzetno pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje. Vježbanje povećava nivo endorfina – hormona sreće – koji smanjuju stres, anksioznost i depresiju. Bilo koja vrsta vježbanja, od brze šetnje do intenzivnog aerobika, može poboljšati vaše raspoloženje i ukupnu energiju.

Za početak, možete se odlučiti za nešto jednostavno i prijatno, poput hodanja u prirodi. Ako želite malo intenzivniju aktivnost, razmislite o trčanju, biciklizmu ili fitnessu. Ključ je u tome da pronađete aktivnost koja vas veseli i koju možete redovno prakticirati.

Nemojte zaboraviti da fizička aktivnost ima i dugoročne koristi za mentalno zdravlje, jer redovno vježbanje poboljšava kvalitetu sna, smanjuje stres i poboljšava kapacitet tijela za suočavanje sa svakodnevnim izazovima.

3. Spavanje i prehrana – kako kvalitetan san i zdrava prehrana pomažu mentalnom zdravlju

Kvalitetan san i pravilna prehrana osnovne su komponente brige o sebi. Nedostatak sna može povećati razinu stresa, anksioznosti i depresije, dok kvalitetan san omogućava tijelu i umu da se regeneriraju i oporave. Preporučuje se da odrasla osoba spava između 7 i 9 sati po noći. Ako imate problema sa snom, razmislite o smanjenju konzumacije kofeina prije spavanja, opuštanju uz knjigu ili umirujuću muziku.

Također, prehrana igra značajnu ulogu u mentalnom zdravlju. Uravnotežena ishrana bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama i zdravim mastima može poboljšati vašu koncentraciju i smanjiti stres. Izbjegavajte prekomjerno konzumiranje prerađene hrane, šećera i kofeina, jer oni mogu negativno utjecati na vaše raspoloženje i energiju.

Redovni obroci bogati hranjivim tvarima pomažu u održavanju ravnoteže hormona i neurotransmitera, što izravno utječe na vašu emocionalnu stabilnost i opće mentalno stanje.

4. Razgovarajte s nekim – kada potražiti stručnu pomoć, značaj prijatelja i obitelji

Bitan aspekata brige o mentalnom zdravlju je razumijevanje kada i kako potražiti pomoć. Razgovor s nekim – bilo da je to prijatelj, član porodice ili stručna osoba – može vam pomoći da se osjećate manje izolirani i preplavljeni.

Ako osjećate da vam je teško nositi se s problemima ili ako su vaši simptomi postali ozbiljni, potrebno je da se obratite stručnjaku, poput psihoterapeuta ili psihijatra. Stručnjaci za mentalno zdravlje mogu vam pomoći da prepoznate uzroke vaših problema i pružiti vam potrebnu podršku i strategije za suočavanje.

S druge strane, emocionalna podrška prijatelja i porodice je također od neprocjenjive važnosti. Ponekad samo razgovor s bliskim osobama može donijeti olakšanje i osjećaj povezanosti, što igra veliku ulogu u smanjenju stresa i tjeskobe.

5. Postavljanje ciljeva i upravljanje vremenom

Upravljanje vremenom i postavljanje ciljeva jedan su od načina za smanjenje stresa. Niz sitnih ciljeva, poput završavanja posla na vrijeme, vježbanja ili posvećivanja vremena porodici, može pomoći da se osjećate organizirano i pod kontrolom.

Jedna od korisnih tehnika je metoda podjeljivanja većih ciljeva na manje, ostvarive korake. Na primjer, ako želite poboljšati svoje mentalno zdravlje, možete postaviti cilj poput „svakodnevno 10 minuta meditacije“ ili „tri puta sedmično šetanje“. Ovi mali ciljevi mogu vam pomoći da se osjećate produktivno i zadovoljnije.

Također, nemojte se opterećivati previše, jer nesređen raspored može izazvati tjeskobu. Planirajte vrijeme za odmor i opuštanje, te se pobrinite da ne preopteretite svoj dan previše obavezama.

Najbitnije stvari o mentalnom zdravlju

Mentalno zdravlje nije nešto što bismo smjeli zanemariti ili stavljati na zadnje mjesto u svakodnevnim obavezama. Kao i fizičko zdravlje, i naše mentalno stanje zahtijeva pažnju, brigu i posvećenost. 

Briga o sebi nije luksuz, već nužnost koja doprinosi našoj općoj dobrobiti. Kroz svakodnevne aktivnosti poput meditacije, tjelesne aktivnosti, kvalitetnog sna i zdrave prehrane, možemo značajno poboljšati svoje mentalno zdravlje i smanjiti stres.

Važno je prepoznati da mentalne bolesti nisu znak slabosti i da potražiti pomoć nije sramota. Razgovor s prijateljima, porodicama ili stručnjacima može pružiti emocionalnu podršku i pomoći vam da se nosite s izazovima koje donosi život. Rano prepoznavanje simptoma i početak terapije mogu značajno smanjiti negativne posljedice mentalnih smetnji.

Pozivamo vas da ne čekate da dođe do ozbiljnih problema kako biste se posvetili svom mentalnom zdravlju. 

Započnite s malim koracima prema promjenama koje će vam pomoći da se osjećate bolje, kako fizički, tako i emocionalno. Učinite brigu o sebi prioritet, jer samo tada možete biti u najboljoj verziji sebe, kako za sebe, tako i za ljude oko vas. 

Ako osjetite da vam je potrebna stručna pomoć, ne oklijevajte potražiti je – vaš um zaslužuje isto toliko pažnje i njege kao i vaše tijelo.